USKRSNICA KAO PRIGODNA NAGRADA

Zakoračili smo u proljeće i Uskrs nam je sve bliže, a pritom poslodavci, oni koji imaju mogućnosti i to žele, nagrađuju svoje djelatnike prigodnom nagradom u vidu uskrsnice. Stoga su trenutno aktualna pitanja vezana za visinu, (ne)oporezivost kao i način isplate uskrsnice, a na koja ćemo odgovoriti u ovom članku.

Prigodne nagrade (kao što su božićnica, uskrsnica, naknada za godišnji odmor i sl.) se bilo kada tijekom godine mogu isplatiti u ukupnom iznosu do 3.000,00 kn neoporezivo.
To znači da poslodavac ovaj ili manji iznos može podijeliti i isplatiti više puta tijekom godine za različite gore navedene prigode, ili ga pak isplatiti odjednom, ali ukupni iznos svih isplata u jednoj godini ne smije prijeći ukupno 3.000,00 kn da bi bio neoporeziv.

Ako bi se isplatio iznos koji je veći od gore navedenog, na razliku između stvarno isplaćenog iznosa i maksimalno dopuštenog neoporezivog iznosa od 3.000,00 kn poslodavac bi bio u obvezi obračunati doprinose i porez/prirez na isti način kako se obračunava dohodak od nesamostalnog rada.

Isplatu uskrsnice poslodavac može po izboru isplatiti na račun, u gotovini ili pak u naravi.
Sukladno novim izmjenama Ovršnog zakona isplata svih prigodnih nagrada, a što uključuje i uskrsnicu, do neoporezivih iznosa je od 28.11.2020. godine izuzeta od ovrhe. To znači da se uskrsnica mora isplatiti na zaštićeni račun djelatnika (ako ga djelatnik ima otvorenog).

Iznos od 3.000,00 kn je maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji za prigodne nagrade djelatnik može dobiti od svih poslodavaca/isplatitelja plaće kod kojih je bio u radnom odnosu u toj godini.
Stoga bi prije same isplate poslodavac trebao izvršiti provjeru svih potencijalnih isplata prigodnih nagrada kod onih djelatnika koji su zaposleni tijekom godine ili koji su istovremeno zaposleni kod više poslodavaca.
U tu svrhu djelatnik može poslodavcu dati pisanu izjavu s informacijama jel kod bivših poslodavaca već ostvario isplatu prigodne nagrade u tom poreznom razdoblju, u kojem iznosu i jel po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak.  
Ili se pak ova provjera može izvršiti preko sustava ePorezna od strane poslodavca, a što i za poslodavca i za djelatnika svakako predstavlja brži i pouzdaniji izvor potrebnih informacija.

Sve gore navedeno također vrijedi i za obrtnike i druge osobe obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, a koji mogu pod jednakim uvjetima isplatiti uskrsnicu sebi osobno, kao i svojim djelatnicima.

Isplata uskrsnice se od strane poslodavca prijavljuje na Poreznu upravu putem Obrasca JOPPD i to na dan isplate ili najkasnije sljedeći radni dan, pri čemu oznaka obrasca sadrži datum isplate uskrsnice.
Šifra neoporezivog primitka koja se pritom koristi je 22 - Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za tekuće porezno razdoblje.

Ako poslodavac iz opravdanog razloga određenom djelatniku nije bio u mogućnosti isplatiti uskrsnicu za prošlu poslovnu godinu, a na koju je djelatnik stekao pravo, istu može isplatiti u tekućoj poslovnoj godini. Za to naravno mora postojati odgovarajuća odluka poslodavca i pripadajuće evidencije u poslovnim knjigama.
Naknadna isplata uskrsnice se od strane poslodavca prijavljuje na Poreznu upravu putem Obrasca JOPPD i to na dan isplate ili najkasnije sljedeći radni dan, pri čemu oznaka obrasca sadrži datum isplate uskrsnice.
Šifra neoporezivog primitka koja se pritom koristi je 61 - Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za prethodna porezna razdoblja (naknadne isplate).
Na taj način naknadna isplata uskrsnice u tekućoj poslovnoj godini, a na koju je djelatnik stekao pravo u prethodnoj poslovnoj godini, neće biti od utjecaja na pravo djelatnika da i u tekućoj poslovnoj godini ostvari pravo na isplatu uskrsnice.

Dodatne napomene vezane za uskrsnicu kao prigodnu nagradu

• Ako uskrsnica nije propisana kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim internim aktom poslodavca, poslodavac nije u obvezi istu isplatiti. Ali tada poslodavac može internom odlukom definirati pravo na isplatu uskrsnice djelatnicima u određenom iznosu, ovisno o trenutnim mogućnostima.
  
  
• Uskrsnica se može isplatiti svim djelatnicima; onima zaposlenima na neodređeno i određeno vrijeme, zaposlenima na puno i nepuno radno vrijeme, za vrijeme bolovanja, rodiljnog i roditeljskog dopusta kao i za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
  
  
• Uskrsnica se također može isplatiti i djelatnicima koji više nisu u radnom odnosu kod poslodavca, ali samo ako je o istome donesena odluka poslodavca za vrijeme trajanja radnog odnosa, zatim ako je isto popraćeno odgovarajućom evidencijom u poslovnim knjigama poslodavca i ako je opravdana tadašnja neisplata uskrsnice (na primjer razlog može biti tadašnja nelikvidnost poslodavca).
  
  
• Osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca, a za istoga obavljaju određene poslove (npr. studeni, ugovori o djelu, članovi uprave koji nisu u radnom odnosu i dr.) nemaju pravo na neoporezivu isplatu uskrsnice.
  Ako bi im poslodavac ipak odlučio isplatiti uskrsnicu, na vrijednost te isplate bi bio u obvezi obračunati doprinose i porez/prirez na isti način kako se obračunava drugi dohodak.

Ako su vam potrebne dodatne informacije ili objašnjenja vezano za isplatu uskrsnice kao prigodne nagrade svakako nas kontaktirajte u okviru naših sveobuhvatnih knjigovodstvenih usluga.

Tekst se temelji na odgovarajućim aktualnim zakonskim propisima Republike Hrvatske i uputama mjerodavnih institucija u vrijeme pisanja istog. Stoga je potrebno voditi računa o potencijalnim naknadnim promjenama zakonske regulative nakon objave ovog teksta.